Treba potražiti srednji put, kompromis između nacionalnog i građanskog, na liniji kreativne provedbe Daytonskog sporazuma, ne iluzija, ili kako je danas poručio Ante Domazet, član HNV-a:
“Niti je to separatizam Republike Srpske, niti je to unitarizam SDA, niti je to treći entitet HDZ-a, to je jedan srednji put, srednje rješenje koje će pomiriti građansku državu i prava konstitutivnih naroda u BiH koja se čak od nekih političkih snaga osporavaju. To je grubo kršenje ZAVNOBIH-a, grubo kršenje Ustava. Konstitutivnost naroda je nešto što mora biti ispoštovano, osnova na kojem će se razvijati građanska prava, slobode ljudi, individualna prava'', poručio je Anto Domazet, član HNV-a.
Presuda po Ljubićevoj apelaciji proveden
Ivo Komšić je rekao kako je presuda Ustavnog suda po apelaciji Bože Ljubića već provedena. Presudu je provelo Središnje izborno pvjerenstvo nakon posljednjih izbora kada je izračunala broj mandata izaslanika u Domu naroda FBiH ne inzistirajući na najmanje jednom pripadniku konstitutivnog naroda u svakoj županiji, ako ih tamo nema. Time je ispoštovana odluka Ustavnog suda, usklađen Izborni zakon i Ustav FBiH, upozorio je Komšić, uz opasku da se isključivo na tome bazirala presuda suda.
''Znači da je presuda Ustavnog suda po apelaciji Bože Ljubića provedena. Praktički je SIP promijenio Izborni zakon u skladu s Ustavom. Odnosno svaka priča o izmjeni Izbornog zakona suvišna je u ovom dijelu, a on jeste jedini. Sve ostalo što je tražio Ljubić, uključujući i proporcionalnu zastupljenost je palo'', naglasio je Ivo Komšić, član HNV-a. No kako su danas primijetili neki od sudionika sabora, odredba SIP-a o raspodjeli mandata provedena je na osnovu popisa stanovništva iz 2013. godine, dok se odredbe Ustava baziraju na popisu stanovništva iz 1991. godine zbog čega se može govoriti samo o modelu, ne o provedbi presude.
Što je uloga Doma naroda
Još jedno od pitanja koje je izazvalo raspravu je uloga Doma naroda FBiH. Bi li trebao imati zakonodavnu funkciju, treba li njegove nadležnosti ograničiti samo na vitalni nacionalni interes i što je zapravo vitalni nacionalni interes. Ivan Boban, član HNV-a, komentira: “Kada pogledate koliko puta se iskoristilo pitanje vitalnog nacionalnog interesa u RS-u i u Federaciji, to je u deset godina preko 100 puta u RS-u, u federalnom parlamentu svega deset ili jedanaest puta, a mi govorimo o zloupotrebi Doma naroda. Da li je postupak donošenja zakona usporen, to nedvojbeno jeste.
Ali što je uloga Doma naroda Federalnog parlamenta koji na određen način jeste i Dom Kantona. Izaslanici koji dolaze iz kantona također zastupaju regiju iz koje dolaze. Vitalni nacionalni interes jeste jezik, ali za mene jeste i privreda, prihodi, ceste, sve to utiče i na moj biološki opstanak. Za mene koji dolazim iz Gruda je vitalni nacionalni interes i brza cesta Mostar- Široki Brijeg-Grude, ili autoput Mostar-Sarajevo. Masa je pitanja koje se ne mogu olako shvaćati''.
Zaštićen u Zapadnoj Hercegvini
Novoizabrani predsjednik HNV-a Stipe Prlić danas se osvrnuo i na prijedlog HDZ BiH o proporcionalnoj zastupljenosti u odnosu na izbor izaslanika u Domu naroda FBiH kazavši kako bi to urušilo osnovno načelo konstitutivnosti naroda na cijeloj teritoriji Federacije i dovelo samo delegate iz tri županije u Federalni dom:
“Samim osnivanjem HNV-a dali smo jasnu poruku da smo za mir, da svi ljudi u ovoj našoj domovini žive ravnopravno što je više moguće i nismo za produbljavanje nacionalnih podjela po zakonu koji sada predlaže Hrvatski narodni sabor ne bi se mogli izabrati predstavnici hrvatskog naroda tamo gdje ne prelaze 5,8 posto stanovništva. Mislim da je s tim prijedlogom zakinut veći broj Hrvata u BiH, koji žive u dijelovima gdje su u manjini. Umjesto da o njima vodimo računa, mi vodimo računa o zapadnoj Hercegovini. Ja sam tamo zaštićen u svakom pogledu i ne vidim nikakav problem za nas, gdje smo u većini. Isto tako ne bi trebalo da bude bilo tko bez zaštite tamo gdje je manjina”, kazao je predsjednik HNV BiH.
Na Saboru Hrvatskog narodnog vijeća (HNV) u BiH pored novog predsjednika Stipe Prlić izabrani su i dopredsjednici Petar Matanović i Marinko Pejić. Zaključci u vezi Izbornog zakona i ustavnih promjena koji su razmatrani usuglasit će se na osnovu diskusija na Saboru i tek onda ponuditi javnosti.
Izvo: bljesak.info
https://www.bljesak.info/vijesti/politika/ja-sam-u-zapadnoj-hercegovini-zasticen-sta-cemo-s-ostalim-hrvatima/349340