Evanđelje: Mk 1, 40-45
I odmah nesta s njega gube i očisti se.
Čitanje svetog Evanđelja po Marku
U ono vrijeme: Dođe k Isusu neki gubavac, klekne i zamoli: »Ako hoćeš, možeš me očistiti!« Isus ganut pruži ruku, dotače ga se pa će mu: »Hoću, budi čist!« I odmah nesta s njega gube i očisti se. Zatim ga smjesta otpusti te mu strogo naredi: »Pazi, nikomu ništa ne kazuj, nego idi, pokaži se svećeniku i prinesi za svoje očišćenje što propisa Mojsije, njima za svjedočanstvo.« Ali čim iziđe, stane on uvelike pripovijedati i razglašavati događaj tako da Isus više nije mogao javno ući u grad, nego se zadržavao vani na samotnim mjestima. I dolažahu k njemu odasvud.
Riječ Gospodnja.
Vidi komentar: fra Augustin Augustinović, Povijest Isusova, I, str. 145-147
18) OZDRAVLJENJE GUBAVCA (LIPANJ G. 28)
(Mt 8,1—4); Mk 1,40—45; Lk 5,12—16
Poznato je da se pod imenom gube označuju u Bibliji sve vrste kožnih bolesti pa čak i neke mrlje na zidovima i na odjeći (usp. Lev 13); ali u našem slučaju radi se o teškoj gubi, jer je čovjek »pun gube« (Lk), tj. pokriven gubom od glave do pete; neizlječiva bolest, koja tim više naglašuje veličinu čuda, što je ono postignuto jedinim činom Isusove volje.
Matej ima ovu epizodu izvan njezinog povijesnog mjesta, poslije Govora na gori, kad se Isus spustio s brda, negdje na putu prema Kafarnaumu (8, 1.5); ovo je čudo uvršteno u izbor čudesa, koja je Matej skupio u poglavlja 8—9; zbog toga se njegove kronološke naznake ne mogu uzeti u obzir.
Mk i Lk stavljaju ovu zgodu u okvir misionarskog izleta po Galileji. Kod Marka nema ništa o mjestu gdje se dogodilo čudo. Luka, naprotiv, kaže da se dogodilo u »jednom od gradova«, tj. u jednom od onih gradova koje je Isus posjetio na svom pohodu (4,43). Isto tako prema Lk, ovo je čudo učinjeno poslije poziva četvorice učenika, koji se zbio na obali jezera, blizu Kafarnauma, vjerojatno na Isusovom povratku iz unutrašnjosti pokrajine; što bi značilo da i ozdravljenje gubavca treba staviti u ovo vrijeme, u nekom od gradova na jezeru.
Začuđuje činjenica da se sve ovo događa u nekom gradu, jer su zakonske mjere o gubavcima predviđale, među drugim mjerama sigurnosti, i to da su morali živjeti odvojeno od nastanjenih mjesta (Lev 13,45—46). Izgleda da je ta disciplina s vremenom popustila: iako je uvijek ostao na snazi propis o odjeljenju i druge preventivne mjere, gubavac je od vremena do vremena mogao doći u grad da moli milostinju, samo što nije mogao govoriti zdravom svijetu izbliza, nego je morao vikati izdaleka; čega se naš gubavac isto tako ne drži, nego dolazi do Isusa i pada ničice pred njega, moleći ga da ga »očisti«. Isus ozdravlja gubavca, ali »rasrđen« (Mk), tj. izražavajući cijelim svojim držanjem duboko negodovanje nad ovom ljudskom nesrećom; bolje rečeno, nad ovom sotoninom vlašću (po biblijskom poimanju) nad nezaštićenim čovjekom ...
Detalj je zanimljiv za studij Isusovog ljudskog lika. On ima jakih osjećaja, kao i svaki od nas, i doživljava ih snažno. U evanđeljima nema nikakve težnje da se prešuti nešto što bi moglo sablazniti nekog površnog promatrača. Svi su nam evanđelisti sačuvali primjere zlovoljnog ili naljućenog Isusa; na primjer, kad izgoni trgovce iz hrama, ili kad se obraća farizejima s onim poznatim strašnim prijekorima. Ali od svih evanđelista, Marko je onaj kojemu je najdraže naglasiti tu stranu njegove osobe. U ovom slučaju radi se o srdžbi koju izaziva nesretno stanje. Drugom zgodom, bit će to rasrđeni pogled, uperen na farizeje zbog njihova licemjerja (Mk 3,5). Srdžbu su definirali kao »naravni poriv da odbijemo ono što nam je protivno« (Häring).
Kod Isusa, to je instinktivno odbijanje svega onoga što ne bi trebalo da postoji. To je sveta srdžba koja odbija zlo i grijeh. Ljudska osjećajnost postaje grešna kad izgubi nadzor nad samom sobom: kad dođe do pretjeranosti i pretvori se u »strast«, ometajući razmišljanje i zdravo suđenje.
Kod Isusa nikad ne susrećemo taj slučaj. On nikad ne gubi svoje vedrine i ravnoteže, tako da i u najnapetijim časovima održava svoju sposobnost da nas uvjeri. Poslije ćemo imati i drugih prilika da se sretnemo s nekim snažnim Isusovim osjećajima. I u ovoj epizodi Isus se ponaša tvrdo, uvijek prema Mk, s ozdravljenim gubavcem: obraća mu se s »jakim unutrašnjim uzbuđenjem«, (to u ovom kontekstu znači »vrlo strogo«), što se sigurno razabiralo iz tona glasa i iz gesta (u drugoj zgodi, izraz koji je ovdje upotrijebljen označuje duboku unutarnju potresenost zbog bola: (Iv 11,33.38); zatim se kaže, da ga je »istjerao« odande, to jest, da ga je otpustio na brz i zapovijedajući način. Ima se dojam da Isus stalno treperi od one početne srdžbe, koju je osjetio kad je vidio ovu nesreću. Ono što nam Isusa čini najbližim i najrazumljivijim jest ova osjećajna strana njegove duševnosti.
Isus se dotiče gubavca. Po zakonu, taj je čin prouzrokovao ritualnu nečistoću, ali ga Isus ne uzima u obzir; kako ćemo kasnije vidjeti, prema njemu ritualizam S. Z. definitivno je okončan. Gubavac je ozdravljen isključivo činom Isusove volje; ovdje nije važno što Isus pruža ruku ili što ga dotiče, nego riječ »hoću«. I u ovom slučaju naložena je »mesijanska tajna«, da se izbjegne senzacionalnost i loša tumačenja; i liječenje gube smatrano je značajkom mesijanskog vremena (usp. Mt 11,5).
Isus zapovijeda ozdravljenom da učini ono što u ovim slučajevima traži od njega zakon, da može biti ponovno pripušten u vjersku zajednicu Izraela (da dobije ponovno »čistoću«, koju je s gubom bio izgubio): najaviti se svećeniku i prinijeti žrtvu (Lev 14) — »kao svjedočanstvo njima«.
Isusa ne zanima opsluživanje obreda koji je izgubio važnost (čovjek je, ostao čist po svojoj vjeri), ali je za ozdravljenog čovjeka vrlo važno dobiti od svećenika zdravstveno svjedočanstvo: njegova izjava i žrtva bit će dovoljno svjedočanstvo za svećenike i za javno mišljenje.
Na vrlo strogi ton kojim Isus nameće šutnju bivšem gubavcu, on je sigurno potaknut samim duševnim stanjem ozdravljenog. Isus je vidio da je lud od uzbuđenja, spreman da razviče na sve četiri strane svoju sreću, i da izbjegne svaku pogibelj, postupa s njim strogo ... Samo što ni to nije pomoglo, jer je čovjek odmah počeo razglašivati svoje ozdravljenje s najvećim zanosom. Ta je reakcija razumljiva: ima nezadrživih uzbuđenja, koga su nekad jača nego volja. Ali to vladanje stvara poteškoće Isusu. I u narodu nastaje veliko uzbuđenje, ozračje protiv kojega se Isus mora boriti svom snagom.
Kroz neko vrijeme, poslije ovog događaja, Isus izbjegava gradove, traži samotna mjesta, ali ga ljudi i tu pronalaze i dolaze mu sa svih strana (Mk). Ovu vijest o Isusovom povlačenju na samotna mjesta radi ove posebne okolnosti, Luka je pretvorio u opći »sažetak« ovog perioda: Isusov glas se širi sve više, mnogi narod traži da ga čuje i da se izliječi od svojih bolesti, dok se Isus povlačio na samotna mjesta i »molio« ...
Molitva je kod Isusa običaj, nešto što je redovito predviđeno u programu njegova života.
OBAVIJESTI
Mlada nedjelja: VIDI PROŠLE OBAVIJESTI!
Sv. mise i pobožnosti, kroz slijedeći tjedan:
Župna crkva:
- Ponedjeljak, u 8 sati: Za ++ Stjepana, Maru Martinović i za + Tadiju Sadrić ,
- Utorak: u 8 sati za + + Stjepana, Lucu, Maru Knežević i + Tadiju Sadrić,
- Srijeda: PEPELNICA. sv. Misa u 8 sati: za + Lucu Vidović i za + Tadiju Sadrić,
Blagoslov pepela i obred pepeljanja. Obvezan post i nemrs.
- Četvrtak, u 8 sati: Za ++ Joku i + Maru Stojanović i + Tadiju Sadrić,
- Petak, u župnoj crkvi u 16,30 sati: Pobožnost križnog puta i sv. Misa za + Lucu Vidović, Ulović, u 15 i 30 sati: Pobožnost Križnog puta, u 16 sati sv. misa Za + Tadiju Sadrić, Vitanovići, Pobožost križnog puta 16,30 sati i sv. misa u 17 sati: za ++ Miju i Martu Bosankić,
- Subota: Župna crkva, u 8 sati: Za ++ Janju Redžić - Joze i za + Tadiju Sadrić
Nedjelja, 21.02.2021.
- Ulović, u 8,30 sati: za + Zvonku Radošević,
- Laništa u 9 sati: za +Tadiju Sadrić,
- Vitanovići u 9,45 sati: Za+Stjepana Redžić,
- Ulice u 11 sati: Za sve župljane naše župne zajednice.
DAROVATELJI ZA CRKVU: U prošlom tjednu: Mrkonjić Marko + Ilije: 100,00Eura
Darovatelji za Franjevačku. kuću: 1.Ana Antunović - Mate – namirnice.
Darovatelji za čišćenje crkve: Anto Radić- Tunjić: 30,00 KM
KRUH SV. ANTE: Blaž Radošević : 50,00 KM i Mato Antunović+ Ive 30,00 KM
Web. hrvatskidom.ba
Fra Martin Antunović, župnik, mob. 061 721 660; Emal:Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Fra Petar Matanović, župni vikar, mob. 061 103 603; Email: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.