Razmjere posljedica genocida na živote ljudi u Srebrenici u poslijeratnom periodu zahtijevaju pomoć šire zajednice u njihovom otklanjanju. Najveće posljedice nastale su na urušavanju demografske strukture i ekonomske osnove života. To su potvrdili uvidi istraživača s naučnih konferencija o genocidu u Srebrenici. Najveća i stvarna pomoć ekonomskom razvoju i demografskoj revitalizaciji Srebrenice može biti osigurana angažovanjem Evropske komisije i Evropskog parlamenta.
U tom kontekstu upućujemo Vama javno pismo s inicijativom da pokrenete donošenje odluke o osnivanju Evropskog fonda za ekonomski i socijalni razvoj Srebrenice. Na taj način uspostavila bi se solidarnost s preživjelim Srebreničanima i konkretiziralo moralno opredjeljenje za preuzimanje odgovornosti u otklanjanju posljedica genocida.
Uz zahvalnost za podršku našim inicijativama, primite izraze poštovanja.
.......................................................................................................................................................................
Poruke i pouke povodom obilježavanja 30 godina genocida nad Bošnjacima u Srebrenici
Na komemoraciji u Memorijalnom centru u Potočarima, 11. jula ove 2025. godine s porukama se obratilo više zvaničnika iz međunarodne zajednice, Evropske unije i većeg broja evropskih zemalja i zemalja svijeta. Iskazano je jedinstvo u odavanju počasti žrtvama genocida, saosjećanja u bolu i tuzi s preživjelim Srebreničanima.
Genocid nad 8.300 bošnjačkih dječaka i muškaraca u Srebrenici u svim porukama je označen kao jedna od najmračnijih stranica novije evropske istorije. Među zvaničnicima koji su uputili poruke bili su: Antonio Guterres, generalni sekretar Ujedinjenih nacija, Ursula von der Leyen – predsjednica Evropske komisije, Kristijan Šmit, visoki predstavnik međunarodne zajednice; Antonio Kosta, predsjednik Evropskog vijeća; Emanuel Makron, predsjednik Francuske; kralj Charles III; Mark Rute, generalni sekretar NATO-a; visoka delegacija američkog State Department-a; Redžep Tajip Erdogan, predsjednik Republike Turske; predstavnici vlada Austrije, Holandije, Danske, Španije, Poljske, Italije, Crne Gore, Hrvatske i drugih zemalja.
Brojne poruke zvaničnika međunarodnih organizacija i zemalja Evrope i svijeta su produbile značaj Rezolucije Organizacije Ujedinjenih nacija o Međunarodnom danu obilježavanja genocida u Srebrenici. Može se ustvrditi da je, nakon donošenja Rezolucije Ujedinjenih nacija o Međunarodnom danu obilježavanje genocida u Srebrenici, postignuta internacionalizacija najvećeg zločina genocida na tlu Evrope poslije Drugog svjetskog rata.
Stvorena je međunarodna osnova da se njeguje kultura sjećanja na genocid u Srebrenici i ispolji odgovornost za budućnost Srebrenice i stanovnika koji žive u njoj. Za Emanuela Makrona Srebrenica ostaje trajna mrlja u kolektivnom sjećanju Evrope i cijelog svijeta. Potom naglašava: „i danas Francuska ostaje uz vas da podržava Bosnu i Hercegovinu na putu pomirenja, izgradnje mira i prosperitetne budućnosti. Istovremeno, Ursula von der Leyen u svojoj poruci ističe: „Priznajemo svoju prošlost i preuzimamo odgovornost – zbog nečinjenja u sprječavanju i zaustavljanju genocida.“
U ove dvije poruke se vidno naznačava odgovornost za prosperitet u budućnosti, kako Bosne i Hercegovine, tako i grada i opštine Srebrenica. Nakon što je genocid u Srebrenici dobio planetarno značenje u rezoluciji Organizacije Ujedinjenih nacija o Međunarodnom danu obilježavanja genocida, stvoren je međunarodni okvir za ubrzanje ekonomskog razvoja i demografske revitalizacije Srebrenice. Posljedice genocida su posebno vidne u razornom uništavanju privrednih potencijala i predratne demografske strukture stanovništva. Od ukupno
37.000 stanovnika prije rata u Srebrenici bošnjačkog stanovništva je bilo 27.000. Nakon genocida i progona, bošnjačko stanovništvo je smanjeno na oko 5.000.
Najveća opasnost za Srebrenicu u decenijama koje dolaze jeste zaostajanje u privrednom razvoju i dalja demografska devastacija. Na to su ukazale istraživačke studije s održanih naučnih konferencija o Srebrenici u proteklim godinama. Podsjećamo na studije profesora s tuzlanskog univerziteta Kadrije Hodžića i Saliha Kulenovića. Volju za solidarnost s preživjelim Srebreničanima nužno je pretočiti u nove razvojne mogućnosti. Među subjektima koji mogu osigurati nove šanse u razvoju su: Evropska komisija i Evropski parlament, Parlament Bosne i Hercegovine i Parlament Federacije Bosne i Hercegovine.
Od više ideja u prošlosti o statusu Srebrenice, realno je predviđati i oblikovati poseban razvojni status Srebrenice. Taj status bi se definisao: zakonom o posebnom razvoju Srebrenice u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine će teško postići konsenzus o odnosu prema Srebrenici. Ali taj zakon može u konačnici proglasiti Visoki predstavnik međunarodne zajednice.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine i njen premijer Nermin Nikšić imaju volju, a time i odgovornost predložiti osnivanje fonda za ekonomski razvoj i demografsku revitalizaciju Srebrenice.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen isticala je moralnu odgovornost za preživjele Srebreničane u svim svojim porukama o genocidu u Srebrenici. Sljedstveno njenom moralnom stajalištu, od Ursule von der Leyen se može očekivati da inicira odluku o formiranju Evropskog fonda za razvoj Srebrenice u narednim decenijama i da Evropska komisija imenuje svog izaslanika za Srebrenicu. Na taj način bi odnos prema Srebrenici i počinjenom genocidu s verbalne podrške ušao u realnost i uz institucionalni angažman stvarao uslove za ubrzan ekonomski razvoj i demografsku revitalizaciju Srebrenice. Ako se pokrene privredni razvoj i razvoj putne i komunalne infrastrukture, onda će i povratak u Srebreničana dobiti nove pozitivne tokove.
Ukoliko se Srebreničanima, putem evropskog i federalnog fonda, omoguće povoljna i poticajna sredstva za privređivanje, onda će interes za povratak Bošnjaka porasti kako s prostora Federacije tako i iz dijaspore.